Obilježavanjem Međunarodnog dana ljudskih prava se jednoznačno ističe značaj Deklaracije u navođenju činjenice da se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Deklaracija time predstavlja opći standard za sve ljude i narode, naglašavajući da svaki pojedinac i svaki član društva treba nastojati kroz poučavanje i obrazovanje promicati poštovanje ovih prava i sloboda te naprednim nacionalnim i međunarodnim mjerama osigurati djelotvorno priznavanje i poštovanje ovih općih prava.

Počevši od temeljnog prava „da se sva ljudska bića rađaju slobodna, jednako vrijedna i imaju ista prava“ kao i da „imaju pravo uživati sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez iznimke“, Deklaracija sadrži i osnovna ekonomska, socijalna i kulturna, kao i građanska i politička prava.

Nakon usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, članovi UN-a su razvili dva međunarodna sporazuma o građanskim i političkim pravima, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, a među mnogim zemljama u svijetu i Republika Hrvatska je supotpisnica Deklaracije.

Prema javno dostupnim objavama Ureda pučke pravobraniteljice RH, najčešće osnove na temelju kojih hrvatski građani imaju pritužbe na diskriminaciju su nacionalno podrijetlo, vjera i dob, i to u područjima rada, zapošljavanja, javnog informiranja i medija te pravosuđa i uprave.

izvor: internet