Već dvije godine kasnije održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale te je ustanovljen Međunarodni dan žena na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.Već iduće godine Dan žena obilježilo je više od milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Nešto prije Prvog svjetskog rata, 8. ožujka 1913., žene širom Europe održale su demonstracije za mir, a one povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij revolucije u toj državi. Nakon Oktobarske revolucije boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik te se on tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje 'herojstva radnica'.

U bivšoj su državi na Dan žena, poznatiji kao 'Osmi mart', žene na svojim radnim mjestima dobivale cvijeće, uglavnom karanfile, a mogle su ranije poći kući.

U mnogim je državama, međutim, taj praznik s godinama izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao preslika Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U zapadnom svijetu Međunarodni dan žena uglavnom se prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom, te je zamijenjen Majčinim danom, koji se u tim zemljama obilježava svake druge nedjelje u svibnju.

Valja napomenuti kako je Međunarodni dan žena u Afganistanu nacionalni praznik, a kao blagdan proslavlja se još u Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Kambodži, Kubi, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji,Mongoliji, Crnoj Gori, Rusiji, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Ugandi, Ukrajini, Uzbekistanu, Vijetnamu i Zambiji.

izvor: internet