Svjetski dan pčela prilika je da proslavimo sve oprašivače - životinje o kojima ovisi opstanak naših ekosustava i sigurnost hrane. Oprašivanje životinjama – prijenos peludi od jednog cvijeta do drugog – proces je o kojemu ovisi opstanak oko 90% biljnih vrsta i 75% poljoprivrednih prinosa. Pčele su globalno najvažniji oprašivači, zbog svoje raznolikosti, brojnosti i zbog toga što u potpunosti ovise o biljkama za svoj razvoj i opstanak. Na svijetu je poznato oko 20.000 vrsta pčela, a osim pčela, i drugi kukci su važni oprašivači biljaka u našem podneblju, posebice muhe lebdjelice i leptiri. U drugim dijelovima svijeta, osim kukaca, oprašivači mogu biti i ptice, šišmiši i drugi kralježnjaci.

Vrsta koja nam je svima najbolje poznata - medonosna pčela - udomaćena je vrsta koju je čovjek počeo uzgajati prije čak četiri i pol tisuće godina. Medonosna pčela važna je zbog doprinosa poljoprivredi, gospodarstvu, ali i osviještenosti čovjeka o važnosti oprašivanja. No, ne smijemo zaboraviti da su divlji oprašivači oni koji čine većinu raznolikosti: u Hrvatskoj prema stručnim procjenama živi oko 720 različitih vrsta divljih pčela. Usluge ekosustava koje pružaju divlji oprašivači, zahvaljujući svojoj ekološkoj raznovrsnosti, nezamjenjive su i u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima.    

Globalna raznolikost pčela je najveća u suhim i toplim klimama, kao što je to mediteranska pa najveći broj vrsta pčela nastanjuje hrvatsko primorje. Iznimka su bumbari - rod pčela podrijetlom s Himalaje. Razvio je niz prilagodbi na hladniju klimu: guste dlake i veću tjelesnu masu. U Europi živi oko 70 vrsta bumbara, dok je za Hrvatsku procjena oko 35 vrsta. Najveći broj vrsta očekujemo u planinskoj regiji. Bumbari su vrlo efikasni oprašivači pa se  zato neke vrste uzgajaju i koriste u poljoprivredi.

Posljednjih godina zabilježen je  zabrinjavajući pad brojnosti pčela i drugih oprašivača u mnogim dijelovima svijeta, uključujući i Europu. Znanstvena istraživanja kao glavne uzroke gubitka oprašivača prepoznaju prekomjerno korištenje pesticida, gubitak staništa, klimatske promjene, patogene i invazivne strane vrste. Rezolucija Europskog parlamenta iz 2019. o EU Inicijativi za oprašivače (EP 2019) poziva na neodloživu akciju za zaštitu oprašivača, prvenstveno kroz povećanje znanja o oprašivačima.

Jedan od glavnih ciljeva nedavno pokrenutog pilot projekta Ministarstva „Cro Buzz Klima“ povećanje je  znanja o divljim oprašivačima kroz istraživanja koja će omogućiti uspostavu programa praćenja, identificirati najranjivije skupine te odrediti mjere za upravljanje i obnovu staništa. One bi trebale podržati raznolike i klimatski otporne zajednice oprašivača, a time i raznolike i klimatski otporne ekosustave i prilagodbe klimatskim promjenama.

izvor: internet