2022-04-13 14:41:03

OSMAŠI U GRADU HEROJU VUKOVARU

Učenici osmih razreda naše škole u rano jutro 11. travnja krenuli su prema Vukovaru. Uz razrednike Luciju Šer Krajačić, Sandru Sinković, Petru Barišić, Zorana Rajčevića, Ivanu Matić i Snježanu Horvatić u pratnji učenika bili su i učitelji Tihana Šurbek, Marija Kelava, Tomislav Majsec, Vlatka Bišćan, Perina Bebić i Tomislav Faist te asistentice Ivana Mrkus i Lorena Cavor Kunštek.

Terenska nastava u Vukovar dio je projekta Posjet učenika osmih razreda Vukovaru tijekom kojega učenici uče o Domovinskome ratu i Bitci za Vukovar slušajući predavanje i obilaskom memorijalnih vukovarskih lokacija.

Nakon dolaska u Vukovar prvi dio programa odvija se u Memorijalnom centru Domovinskoga rata koji se nalazi u prostorima bivše vojarne 204. vukovarske brigade. Učenici su pod vodstvom bojnika Anđelka Batinića i pukovnika Pere Mihaljevića prošli izložbeni postav. Tako su mogli vidjeti prikaz srpskih koncentracijskih logora Stajićevo i Begejci i izložbu pješačkoga naoružanja iz Domovinskoga rata. Učenicima su najzanimljiviji bili eksponati na otvorenom – tenkovi, zrakoplovi i plovila u koje su mogli ulaziti i fotografirati se. Obilazak je završio predavanjem o Domovinskome ratu s posebnim osvrtom na Bitku za Vukovar. Zatim je uslijedio obilazak memorijalnih lokacija diljem grada: crkva sv. Filipa i Jakova, Spomen-dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, zavjetna kapelica uz spomen-obilježje Kukuruzni put – Put spasa, ruševine Borova Commercea, Memorijalno groblje žrtava Domovinskoga rata, Spomen-dom Ovčara, hangar Veleprometa. Obilazak tih lokacija svojom je pričom o obrani Vukovara upotpunio i djed učenika 8. a Filipa Švuba.

Nakon kraćega predaha za ručak nastavljen je naš posjet Vukovaru. Učenici su prvo obišli Gradski muzej Vukovar koji se nalazi u dvorcu Eltz. Iza toga su posjetili Muzej vučedolske kulture koji je smješten u podnožju Vinograda Streim. Muzej je nastao na prostoru jednoga od najznačajnijih arheoloških lokaliteta Vučedol koje je najpoznatije po Vučedolskoj golubici, keramičkoj posudi nastaloj između 2800. i 2400. g. pr. Krista. Najzanimljivije je da posuda, iako nosi ime golubice, zapravo predstavlja jarebicu.

Na kraju je ostalo i malo slobodnoga vremena za šetnju gradom i odmor, a onda je uslijedila vožnja i povratak kućama u kasnim večernjim satima.

Vlatka Bišćan, prof.

 

 


Osnovna škola Bogumila Tonija Samobor